Digitalizacija antičkog epigrafskog nasleđa u Srbiji

Digitalno dokumentovanje i prezentacija predstavlja svojevrsan vid zaštite kulturnog nasleđa, a primena savremene računarske tehnologije u epigrafskoj disciplini u poslednjih petnaest godina otvorila je nove horizonte u istraživanju antičke prošlosti u pogledu mogućnosti za nova istraživanja, publikovanje i očuvanje ove vrste spomenika kulture koji predstavljaju vrednu tekovinu evropske kulturne baštine, budući u isti mah spomenici materijalne i nematerijalne kulture. Antičko epigrafsko nasleđe u Srbiji deo je te iste tradicije i zaslužuje da bude sistematski i na savremen način obrađeno i sistematizovano, te da zauzme ravnopravno mesto u digitalnoj kulturnoj baštini Evrope.


Misija projekta

Misija projekta Digitalizacija antičkog epigrafskog nasleđa jeste istraživanje, sistematizacija, naučna obrada, digitalno publikovanje, te zaštita i digitalna prezentacija antičkog epigrafskog nasleđa sa tla Srbije. Zatim, podizanje svesti o značaju i važnosti antičke epigrafske baštine kao spomenika materijalne i duhovne kulture na kojoj počiva evropska, i uopšte čitava zapadna civilizacija.


Vizija projekta

Projekat je zamišljen kao jezgro za okupljanje, umrežavanje i intenziviranje saradnje između domaćih naučno-istraživačkih institucija i ustanova kulture koje baštine i vode brigu o antičkom spomeničkom nasleđu, i njihovo zajedničko nastupanje u širenju mreža saradnje sa međunarodnim (e-)infrastrukturama. Projekat treba da edukuje, inspiriše i podstiče kolaborativni rad i nove koncepte u istraživanju


Opravdanost projekta

Opravdanost projekta ogleda se pre svega u značaju kulturnog dobra na čije je istraživanje, publikovanje i prezentaciju on čvrsto fokusiran: radi se o jedinstvenoj vrsti istorijskih izvora na osnovu kojih upoznajemo civilizaciju koja predstavlja stub evropske kulture.

U digitalno doba, u trenutku velikog procvata i ekspanzije digitalnih humanističkih nauka, kada se zahvaljujući tehnološkom razvoju granice novih mogućnosti u istraživanju ubrzanim tempom pomeraju sve dalje, postojanje u virtuelnom svetu ima neobičnu važnost. Kada je u pitanju područje digitalne epigrafike napravljeni su značajni pomaci. Brojni svetski projekti digitalne epigrafike učinili su svoje istraživanje i svoj materijal dostupnim na Internetu. Budući da su oni obrađeni na stručan način, prateći zahteve struke, elektronska izdanja grčkih i latinskih natpisa danas imaju ravnopravni status sa štampanim korpusima. Zahvaljujući, sada već značajnom broju merodavnih elektronskih korpusa natpisa, veb-stranice posvećene epigrafici neretko su, uz ili umesto registara u štampanim publikacijama, početna stanica za istraživače. Ukoliko bi sa naše strane izostao napor da se antički, pre svega latinski epigrafski materijal koji je nastao u rimskim provincijama na tlu naše zemlje na stručan i savremen način obradi i predstavi u digitalnom svetu, te ostane skriven, nedostupan i nevidljiv širokoj publici korisnika elektronskih resursa, sasvim uskoro bi moglo doći do privida da on ne postoji ili da se o njemu ne vodi briga. Projekat je zamišljen kao ozbiljan poduhvat čiji bi rezultati ostali dugo validni. On nudi stručan, inovativan pristup, polazi od jasnih ideja i preciznih ciljeva, usmeren je na umrežavanje i na pozitivno delovanje i, uopšte, na brigu o kulturnom nasleđu.

Održivost ovoga projekta ne ogleda se isključivo u njegovom naučnom značaju, već i u promovisanju domaćih ustanova kulture i njihovih zbirki kao i u podsticanju saradnje među naučno-istaživačkim institucijama i ustanovama kulture i njihovog umrežavanja radi razmene znanja, iskustava i podizanja kapaciteta.